Hijaluronska kiselina

Hijaluronska kiselina dodatak je mnogim kremama, te također preparatima za kosu. No, iako taj pojam naglase u reklamama, vjerujemo da mnogi nisu upoznati s time što je točno hijaluronska kiselina, od čega se sastoji te kako se i u koje sve svrhe može koristiti.
Hijaluronska kiselina, slično kao Botox, koristi se kao nekiruruški tretman protiv bora, no ističe se njena slična učinkovitost kao kod Botoxa bez one privremene ukočenosti lica koja se pojavljuje kod nekih konzumenata Botoxa. Hijaluronska kiselina koristi se u brojnim kozmetičkim preparatima jer hidratizira i uljepšava izgled lica, ima efekt liftinga, odnosno izglađivanja kože, te popunjava bore. Razlog zašto se koristi odnedavno i u preparatima za kosu je zato što hijaluronska kiselina također vraća volumen.


Što je zapravo hijaluronska kiselina?
Hijaluronska kiselina (HA) je zapravo je molekula koja je prirodni sastojak naše kože, a zaslužna je za čvrsta i izglađena lica, te visoku elastičnost lica. Odnosno, ona potiče proizvodnju kolagena, koji daje upravo čvrstoću i stabilnost tkivu, odnosno koži.
Pri starenju, količina molekula hijaluronske kiseline kod osobe se smanjuje, a posljedica toga su simptomi starenja – pojava bora, opuštanje kože lice, tanka i neelastična koža. Korištenjem hijaluronske kiseline hrane se stanice kože i potiče njihov rast, te se potiče brže hidratiziranje lica.
U medicini, hijaluronska kiselina se koristi od 1980-ih godina, no tek je kasnije postala uobičajen i bezbolan kozmetički tretman. Najprije se molekula HA izdvajala iz krijeste pijetla, no danas, napretkom tehnologije, većina korištenih molekula dobiva se fermentacijom bakterijskih kultura, odnosno prestale su se koristiti životinje kao izvor hijaluronske kiseline.

Za što se sve koristi hijaluronska kiselina?
U kozmetičke se svrhe najčešće koristi za popunjavanje bora i izglađivanje lica, no hijaluronska kiselina se može koristiti i za popunjavanje usnica, rekonstrukciju jagodica, učvršćivanje kože ruku, vrata i dekoltea. Važno je napomenuti kako je kiselina potpuno biokompatibilna, biorazgradiva i posve sigurna za uporabu.
Odmah nakon zahvata, pacijent se može vratiti svakodnevnom životu i obavezama, a nuspojave i alergijske reakcije gotovo da nisu poznate. Za razliku od Botoxa, zbog kojeg će pacijent morati posjećivati ordinaciju i do tri puta godišnje, hijaluronski fileri se u kožu apsorbiraju kroz period od 6 do 9 mjeseci.

Načini korištenja hijaluronske kiseline
Kao što je već spomenuto, hijaluronska kiselina koristi se u kremama i preparatima za kosu, no također i u raznim maskama i serumima. Takvi proizvodi koriste tek od 0,5 do 5 posto molekula HA, a razlog tome je što veći udio molekule može imati i suprotan efekt od željenog, odnosno ne hidratizira, već isušuje kosu.
Korištenje hijarulonske kiseline u ordinacijama znači da će doktori kostiti mikoinjekcije ili dermalne filere, odnosno punjače. Razlika izmađu ovih je u duljini trajanja učinka, kao i načinu ubrizgavanja. Dok se mikroinjekcija ubrizgava tek na dubini od jedan milimetar, dermalni fileri se ubrizgavaju na dubini od dva do tri milimetra. Osim toga, kod mikroinjekcija može se očekivati djelovanje od dva do tri mjeseca, dok su dermalni fileri najbolje rješenje što se tiče korištenja hijaluronske kiseline – pa njihov učinak traje od 6 do 8 mjeseci, te se dalje postupno razgrađuje u koži. Jedine nuspojave koje pacijent može očekivati su privremeni podljevi ili naoticanje, te crvenilo na mjestu uboda, to i to je samo kod korištenje dermalnih filera – ne mikroinjekcije.